Ne tako davno, u Hrvatskom državnom arhivu na zagrebačkom Trgu Marka Marulića popratili smo promociju vrlo detaljne i stručne knjige “Pobuna. Okupacija. Poraz. Zapadna Slavonija 1990. i 1991. godine” čija se autorica povjesničarka Janja Sekula pozabavila predraćem i ratom u Zapadnoj Slavoniji.
Prisutni recenzenti složili su se kako je stručno štivo Janje Sekule prepuno grafikona i relevantnih podataka “školski primjer istraživačko rada”, pa bi se prema tome njezine primjedbe na udžbenik povijesti za četvrti razred gimnazije, Profil Klett – trebale ozbiljno shvatiti.
“Udžbenik nije u skladu sa većinom znanstvenih radova”
Sekula kaže kako dijelovi udžbenika “Zašto je povijest tako važna” nisu u skladu s velikom većinom relevantnih znanstvenih knjiga i radova koji obrađuju spomenuto razdoblje povijesti. Posebno se osvrnula na prikaz sukoba na Plitvicama 31. ožujka 1991., u javnosti poznatog pod nazivom “Krvavi Uskrs” i treba napomenuti kako nije prva koja je uočila teške nepravilnosti. Naime, našem se portalu svojedobno obratio i jedan zagrebački profesor povijesti koji je na udžbenik iz povijesti iznio vrlo konkretne kritike. Naime, u njima piše:
“U pripremljenoj zasjedi i sukobu koji je uslijedio poginuli su hrvatski policajac Josip Jović i srpski milicajac Rajko Vukadinović”.
Sekula kaže kako je “Rajko Vukadinović ovime po prvi puta u hrvatskoj historiografiji proglašen milicajcem”:
“Nikakav milicajac, nego terorist”
“Prema arhivskom gradivu koje se čuva u HMDCDR-u, u najboljem slučaju on je mogao biti rezervni milicajac SUP-a SAO Krajine, kako se prvi put spominje tek u ožujku 1992., kada milicija pobunjenih Srba (SJB Korenica) u svrhu ‘ostvarivanja porodičnih prava’ Vukadinovićevoj supruzi izdaje potvrdu da se on nalazio u rezervnom sastavu milicije. S obzirom na navedeno, s velikom vjerojatnošću može se zaključiti da je navedeni status dobio naknadno, radi ostvarivanja materijalnih prava, a budući da su prema iskazima pojedinih sudionika akcije uz njegovo tijelo nađene šubara i kokarda, može se zaključiti da je bio srpski pobunjenik i terorist, kako se uglavnom i naziva u relevantnoj znanstvenoj literaturi.”
Ova povjesničarka kaže kako je još važnije to što Srpska autonomna oblast Krajina pravno nije postojala, kao niti njezino ministarstvo unutrašnji poslova, odnosno sekretarijat za unutrašnje poslove.
“Krajem 1990. pobunjeni Srbi proglasili su SAO Krajinu, a početkom 1991. i Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP-a SAO Krajine), no Ustavni sud je 1991. godine, na temelju činjenice da Ustav SFRJ iz 1974. godine, koji je bio na snazi kada su donesene osporene odluke, nije sadržavao osnovu za osnivanje autonomnih oblasti u okviru SR Hrvatske, poništio odluke pojedinih općina o pristupanju SAO Krajini kao ‘i svaki drugi akt svrha kojeg je prihvaćanje i ostvarenje neustavnog, pravno nepostojećeg Statuta Srpske Autonomne’. Temelja za osnivanje autonomnih oblasti na području Republike Hrvatske nema ni Ustav RH iz 1990. godine (naprotiv, u Temeljnim odredbama toga Ustava, u članku 1, utvrđeno je da je Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država).”
“Ne znam kojom su se literaturom služili autori”
Zbog svega, tvrdi Janja Sekula, u udžbeniku za četvrti razred gimnazije (kao ni osmi razred osnovne škole) nije primjereno govoriti o milicajcu SAO Krajine.
“Nije mi poznato koju literaturu su autori udžbenika koristili, no sadržaj udžbenika mora biti usklađen s rezultatima historiografije, odnosno utemeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja povijesti. Uz to, s obzirom na svjedočanstva pojedinih pripadnika specijalnih postrojbi policije, očevidaca Jovićeve pogibije, moguće je da je upravo Rajko Vukadinović, koji se oglušio na njihove zahtjeve za predajom i nastavio pucati na hrvatske policajce u blizini objekta pošte, ubojica Josipa Jovića.”
“Učenicima je poslana potpuno kriva poruka”
Povjesničarka Sekula kaže kako je ta mogućnost za sada nedovoljno historiografski istražena, no svakako dodatno kriminalizira ulogu Rajka Vukadinovića u sukobu u NP Plitvička jezera, čime i njegovo neadekvatno navođenje u udžbeniku povijesti u Republici Hrvatskoj poprima novu i težu dimenziju.
“Nije sporno da za ime Rajka Vukadinovića ima mjesta u znanstvenim radovima i knjigama, međutim, smatram da je njegovo navođenje u udžbeniku bez objašnjenja šireg i dubljeg konteksta problematično te da je opisom da se radi o ‘srpskom milicajcu’ učenicima poslana kriva poruka, koja upućuje da se radi o sukobu između legalnih policijskih snaga u Republici Hrvatskoj, s jednakim pravom na intervenciju na njezinom području, što u konačnici može voditi prema zaključku i da se radilo o početku građanskog rata. Situacija je pak sasvim suprotna, s jedne strane sukoba nalaze se policijske snage koje štite ustavno-pravni poredak, teritorijalni integritet Republike Hrvatske i javni red i mir, kao i sve građane Republike Hrvatske, a s druge strane paravojne postrojbe pobunjenih Srba, teroristi koji brutalnim napadima na hrvatske policajce na Plitvicama (a prije toga i na civile na prometnicama i na infrastrukturu u pojedinim dijelovima RH) pokušavaju izazvati intervenciju JNA, odnosno pripremaju teren za napad srpsko-crnogorskih snaga i JNA na Hrvatsku.”
Zbog učestalog nezadovoljstva na udžbenike iz povijesti, izdavačkoj kući Profil Klett ove smo godine poslali upit, a ubrzo su stigli i njihovi odgovori:
Profil Klett nam je odgovorio na upit:
Navedeni podatak kojeg problematizirate u tekstu nije naveden u kontekstu izjednačavanja osoba koje su branile našu hrvatsku domovinu i osoba koju su ju napadale, jer je to nemoguće pojmiti, a kamoli napisati. Podatak je naveden jer se uistinu dogodio, kao povijesna činjenica, te ukazuje na sve strahote ratnog sukoba koji je našoj domovini nametnut i koji je ovim terorističkim aktom bio započeo”, kazali su u podužem odgovoru dodajući kako autori smatraju da u osmom razredu osnovne škole učenici mogu, a i trebaju pojmiti i shvatiti, kako kroz gradivo i usvajanje sadržaja te sustavno obrazovanje tijekom osnovne škole, tako i kroz odgoj u obiteljskoj i široj društvenoj zajednici, što se zapravo događalo tijekom Domovinskog rata, što je nedvojbeno utvrđeno i nedvosmisleno navedeno u udžbeniku.
“Povijest nažalost nisu oblikovali samo heroji i pozitivci, nego i oni koji su činili zločine ili su makar bili dijelom onih koji su te zločine činili, pa ih povijest svejedno bilježi, jer je to njezina zadaća. Dapače, povijest ih je puna, od ljudi koji su rušili čitave civilizacije do onih koji su pokušali nasiljem i svirepošću izbrisati čitave nacije”, zaključuju u odgovoru iz Profil Kletti.
