1991. – Napadi na hrvatska područja i jačanje obrane

U srpnju 1991. nastavljaju se napadi na hrvatska mjesta u istočnoj Slavoniji, Banovini, Kordunu i Dalmaciji. Paravojne srpske snage i dijelovi JNA provode blokade, napade na policijske postaje i zastrašivanje stanovništva.

1991. – Pojačani napadi i pritisci na hrvatska područja

U prvoj polovici srpnja 1991. bilježe se učestali napadi na hrvatska mjesta u istočnoj Slavoniji, Banovini, Kordunu i Dalmaciji. Paravojne srpske snage i dijelovi JNA provode blokade prometnica, napade na policijske postaje i zastrašivanje stanovništva.

1995. – Pad Srebrenice

Na današnji dan 1995. godine dogodio se jedan od najtragičnijih događaja u europskoj povijesti nakon Drugog svjetskog rata. Postrojbe Vojske Republike Srpske zauzele su zaštićenu zonu Srebrenice pod zaštitom UN-a, što je dovelo do masovnog zločina nad bošnjačkim civilima.

• 1991. – Pojačani napadi JNA na hrvatske položaje U razdoblju oko 10. srpnja bilježe se kontinuirani napadi na više bojišta, uključujući Slavoniju, Dalmaciju i Liku. (Izvedeno iz šire kronologije napada u prvim danima srpnja.)

• 1997. Prvi hrvatski prognanici vratili se 9. i 10. srpnja 1997. u Ilok. Otvoren je poslije 5 godina i plovni put Dravom od Osijeka do Aljmaša. Počela raditi hrvatska carina. Na graničnim prijelazima istaknute hrvatske zastave.

• 1809. Rodio se Ljudevit Gaj - Ljudevit Gaj (Krapina, 8. VII. 1809. – Zagreb, 20. IV. 1872.) bio je vođa hrvatskoga narodnoga preporoda i pisac (vidi 20. travnja).

• 1991.

Brijunski sporazum o „prestanku rata“ i tromjesečnoj odgodi svih djelatnosti oko uspostave samostalnosti. Poznata Brijunska deklaracija, kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, potpisana je 7. srpnja 1991. godine.

1990. – Slovenska Skupština usvaja Deklaraciju o punoj suverenosti

Ovaj potez Slovenije bio je jedan od ključnih političkih okidača koji su ubrzali raspad Jugoslavije i time posredno utjecali na dinamiku koja je dovela do Domovinskog rata.

• 1991. – Pojačani napadi JNA i srpskih paravojnih skupina Na bojištima od Slavonije do Dalmacije bilježe se topnički i minobacački napadi na hrvatske položaje, uključujući Osijek, Novogradišku bojišnicu, Karlovac, Gospić i Zadar.