Kako je počeo III. svjetski rat: globalni sukob bez objave rata
Ako se Treći svjetski rat definira kao globalni sukob velikih sila, onda on nije počeo eksplozijom, nego postupnim urušavanjem poretka stvorenog 1945. i 1991. godine. Današnji svijet obilježen je nizom paralelnih kriza — vojnim, ekonomskim, tehnološkim i informacijskim — koje zajedno čine rat niskog intenziteta između najvećih sila.
LIPANJSKE ZORE: za samo 19 dana oslobođeni svi gradovi u Hercegovini
Akcijom koja je trajala od 7. lipnja do 26. lipnja 1992. godine, pod kontrolu je vraćeno 1800 četvornih kilometara teritorija, i to zahvaljujući zapovjedniku južnog bojišta Janku Bobetku i načelniku Glavnog stožera HVO-a Slobodanu Praljku koji su sa 4.670 hrvatskih vojnika izveli sjajnu akciju.
Međimurci u Livnu – čuvanje uspomene
Četiri su hrvatska branitelja iz Međimurja – Blaženko Peras, Zoran Kirić, Željko Preksavec i Željko Novak – položila svoje živote na Livanjskoj bojišnici, braneći hrvatsku slobodu daleko od rodnog kraja. Njihova žrtva ostaje trajna obveza i ponos Međimurja.
Dan hrvatskih braniteljica
Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO upućuje iskrenu čestitku svim hrvatskim braniteljkama povodom Dana hrvatskih braniteljica Republike Hrvatske – dana posvećenog ženama koje su, kao majke, supruge, sestre i ratnice, dale nemjerljiv doprinos obrani i stvaranju naše Domovine.
Dan hrvatske zastave: Simbol pod kojim je stvarana i obranjena Hrvatska
Hrvatska 5. lipnja obilježava Dan hrvatske zastave, u spomen na 1848. godinu kada se tijekom ustoličenja bana Josipa Jelačića prvi put zavijorila hrvatska trobojnica kakvu poznajemo danas.
PUNA PODRŠKA POLICIJI IZ LOURDESA
“Domovini vjerni nije nikakav problem”
Reakcija na tekst u SNV Novostima
Masovne grobnice iz razdoblja 1945.–1948. nisu političko, nego forenzičko pitanje
Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO obilježila Dan državnosti u Zagrebu uz posvetu zastave, svečanost na Oltaru Domovine i zajedničko hodočašće Domovini
Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO svečano je 30. svibnja 2025. u Zagrebu obilježila Dan državnosti Republike Hrvatske kroz cjelodnevni program koji je povezao duhovnost, domoljublje, pijetet i zajedništvo hrvatskih branitelja iz Međimurja.
Usvojena rezolucija o žrtvama komunizma
Domovini vjerni !

Usvojena rezolucija o žrtvama komunizma

Europski parlament je u utorak usvojio rezoluciju o "o očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji" koja je izazvala je oštru podjelu među zastupnicima desnih i lijevih klubova. 

Rezoluciju je predložila slovenska pučanka Romana Tomc, a u njoj se, među ostalim, traži ispitivanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, a od slovenske vlade da vrati Dan sjećanja na žrtve komunizma. Dio lijevih zastupnika smatra kako je riječ o pokušaju povijesnog revizionizma dok zastupnici desnih klubova svoju podršku rezoluciji obrazlažu potrebom da se "u duhu pomirenja" ne pravi razlika između žrtava nacizma, fašizma i komunizma.

Za rezoluciju se izjasnilo 357 zastupnika, dok je 266 glasovalo protiv. Prethodno su socijaldemokrati, uz podršku zastupnika Zelenih, Ljevice i liberala, u čiju grupaciju se ubraja i aktualna slovenska vlada, tražili odgodu glasovanja što bi, s obzirom na to da se preko Odbora za predstavke rezolucija usvaja kraćim postupkom, efektivno značilo da se odustaje od njenog izglasavanja. Prijedlog je odbijen sličnim odnosom glasova.

 

U rezoluciji se "osuđuje sve oblike totalitarizma i autoritarizma, uključujući komunizam" te poziva slovenska vlada da vrati Nacionalni dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja ukinut 2023. godine. Rezolucija također, s obzirom na to da je slovenski parlament 2024. donio zakon o zabrani upotrebe simbola nacizma i fašizma i njihovih kolaboracionističkih režima, ističe da bi trebalo osuditi sve totalitarne režime i da se njihovi simboli, uključujući komunističke, ne bi smjeli promicati.

Ispitivanje arhiva UDBA-e

Podsjeća se da "zločini totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima nisu bili ograničeni na Sloveniju i da žrtve postoje u svim bivšim jugoslavenskim republikama i autonomnim pokrajinama" te poziva na "sveobuhvatno ispitivanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e".

Glede žrtava nacističkih i fašističkih režima Europski parlament (EP) "potvrđuje svoju nedvosmislenu osudu povijesnog revizionizma i veličanja nacističkih suradnika i drugih ratnih aktera odgovornih za zločine tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, uključujući trivijalizaciju zločina koje su počinili nacistički i fašistički režimi i njihovi saveznici, kao i djela kolaboracionističkih snaga i jugoslavenskih komunističkih vlasti".

Uz zastupnike desnih klubova poput Europskih konzervativaca i reformista, Patriota za Europu i Europa suverenih nacija rezoluciju je podržao najbrojniji zastupnički klub u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripadaju eurozastupnici HDZ-a. "Ovo je glas za istinu i dostojanstvo, ne samo za slovenske žrtve, nego za sve koji trpjeli pod komunizmom", rekla je slovenska pučanka Tomc, prenio je EPP u svojoj objavi. Tomc je dodala da je glasovanje poslužilo i kao test  da "vidimo tko je u Europskom parlamentu uz žrtve komunističkog terora, a tko ima dvostruka mjerila".

Možemovac protestirao protiv rezolucije

Izglasavanje rezolucije pozdravio je HDZ-ov Tomislav Sokol istaknuvši da je Parlament potvrdio "da su nacistički, fašistički i komunistički totalitarni režimi počinili teške zločine koji su oblikovali povijesnu percepciju diljem Europe, te je ponovio svoju čvrstu osudu svih oblika totalitarizma i autoritarizma, uključujući komunizam". Sokol navodi da je EP istaknuo da "zločini jugoslavenskog komunističkog režima nisu bili ograničeni samo na Sloveniju, već su pogađali sve bivše jugoslavenske republike i autonomne pokrajine".

"Stoga se u rezoluciji ponavlja poziv na sveobuhvatno ispitivanje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e, kako bi se rasvijetlila puna istina i odala dužna počast žrtvama", istaknuo je Sokol. HDZ-ov eurozastupnik također podsjeća da se u usvojenom dokumentu osuđuje umanjivanje zločina koje su počinili nacistički i fašistički režimi i njihovi saveznici i kolaboracionisti kao i jugoslavenske komunističke vlasti nakon rata.

Rezolucija je izazvala podjele među zastupnicima još u lipnju tijekom samom postupku donošenja u Odboru za peticije EP-a te su zastupnici zelenih, socijaldemokrata, liberala i Ljevice napustili sjednicu nezadovoljni postupkom usvajanja i sadržajem rezolucije. Hrvatski zastupnik u klubu Zelenih Gordan Bosanac (Možemo) tom je prilikom ocijenio da slovenska desnica zloupotrebljava Parlament u svoje predizborne svrhe i reviziju povijesti te je u lipnju, kada se o tome raspravljalo, također napustio sjednicu EP-a.

SDP-ovci ne mogu vjerovati

SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj smatra da je rezolucija pokušaj "povijesnog revizionizma, relativiziranja činjenica i širenja neistina, koji postaje epidemija". "Istom tom revizionizmu svjedočimo ovih dana i u Hrvatskoj. Sve su to opasne pojave na koje moramo reagirati i zaustaviti ih na vrijeme", rekao je Vešligaj za Hinu. "Ova rezolucija je samo nastavak povijesnog revizionizma kojem prečesto svjedočimo, a koji nažalost nema veze sa žrtvama ni pomirenjem. 

Početkom godine reagirao sam na izložbu o 'fojbama' koja se organizirala u EP-u, a koja je također pokušala promijeniti povijest te prikazati temu fojbi kao genocid nad Talijanima, potpuno zanemarujući činjenice o progonima i likvidacijama Hrvata i Slovenaca Istre, Rijeke i Dalmacije u doba fašističkog totalitarizma i talijanske okupacije dijela Jugoslavije", podsjeća Vešligaj. Današnje glasanje u EP-u Bosanac sagledava i u kontekstu aktualne inicijative krajnje desnice za glasanje o povjerenju predsjednici Europske komisije, pučanki Ursuli von der Leyen, i politike čelnika EPP-a Manfreda Webera.

"Od početka mandata sjede na dvije stolice, kad im treba većina s centra i ljevice, okreću se nama, a kad treba rušiti Zeleni plan, osporavati ženska i migrantska prava, surađuju s radikalnom desnicom. To je izazvalo frustracije i na ljevici i na desnici, a ova inicijativa radikalne desnice za rušenje Komisije samo je logična posljedica. Petljanje s antidemokratskom radikalnom desnicom vratio se kao bumerang Weberu u glavu", ocijenio je Bosanac za Hinu.

'Hrani se zvijer'

"Weberova nedosljednost vidjela se ovih dana. Jučer se pred Parlamentom pravdao da je EPP samo u tri posto slučajeva glasao s ekstremnom desnicom, ali je prešutio stotine situacija u odborima gdje su s njima blokirali sitne stvari i gurali anti-europsku agendu. Danas je to potvrdio podržavši rezoluciju o poslijeratnim ubojstvima u Sloveniji, zajedno s radikalnom desnicom, koja ignorira antifašističku borbu i svodi sve na osudu partizanskih zločina. Time je opet pokazao dvostruke standarde i, rekao bih, najviše izigrao S&D (socijaldemokrate) i Renew (liberale), s kojima navodno redovito surađuje", rekao je Bosanac.

Španjolska socijalistica Sandra Gomez-Lopez je povodom usvajanje rezolucije također prozvala pučane i upozorila da EPP, podržavajući iste prijedloge kao i krajnja desnica, "hrani zvijer". "Razumijem ljutnju kolegice Sandre Gomez-López, koja je glasno jasno upozorila do koje mjere ova rezolucija negira antifašizam kao tekovinu i temelj Europske unije i da je cijela ova priča koketiranja EPP-a s radikalnom desnicom zapravo, kako je ona to nazvala, hranjenje zvijeri. A zvijer se polako budi upravo kroz negiranje antifašističke borbe i revitalizaciju fašizma i zato je upotrijebila tu metaforu", kaže Bosanac.

Janša reagirao na kritike zbog odlaska na Hipodrom: Objavio je Thompsonove riječi

EPP odbacuje optužbe za koketiranje s radikalnom desnicom ističući kako u gotovo 90 posto slučajeva glasa zajedno sa socijaldemokratima i liberalima dok su socijalisti u 7,7 posto slučajeva glasali zajedno s desnim Patriotima za Europu odbacujući prijedloge EPP-a. Istovremeno, EPP je bio u većini s desnim klubovima u samo 2,6 posto slučajeva, odgovaraju pučani.

Direktno

Hrvatska s pijetetom čuva sjećanje na žrtve

Obilježena 35. obljetnica početka DR

Vučićeve velikosrpske manipulacije

Reagiranje Ministarstva hrvatskih branitelja

Spomen-obilježje hrvatskim braniteljima

32. hodočašće u Mariju Bistricu

Čestitka ministra HB za Dan državnosti

35 godina Domovini vjerni